Prava srpskog naroda u Crnoj Gori moraju biti riješena ustavom ukoliko država želi da postane članica Evropske unije, saopštio je juče u razgovoru za „Dan“ predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
– Nema dileme, Srbija mora da brine o Srbima, bez obzira gdje se nalazili, i to su teme naših razgovora i sa crnogorskim zvaničnicima. Nijesmo ni u kakvim sukobima zbog toga, ali je očigledno da mnoge stvari Crna Gora treba da rješava ako već želi da bude članica Evropske unije i ako je dva poglavlja zatvorila a neka otvorila. Prava jednog naroda, koji je iskonski i fundamentalni u Crnoj Gori, moraju da se riješe ustavom – poručio je Nikolić.
Srbija, kako je dodao, neće uraditi ništa da na bilo koji način primorava Crnu Goru, jer su dvije države u najboljim prijateljskim odnosima.
Po njegovoj ocjeni, treba jasno reći šta treba da se uradi da bi srpski narod u Crnoj Gori bio zadovoljan. Govoreći o neriješenom pitanju dvojnog državljanstva između Crne Gore i Srbije, Nikolić je kazao da to ne opterećuje odnose dviju država.
– Gdje da opterećuje, kada mi imamo toliko građana sa dvojnim državljanstvom da ni sami ne znamo koliko. I kod nas je uslov ispis iz jednog državljanstva da bi se dobilo drugo. Ljudi uzimaju državljanstva zavisno od toga kako koja država to gleda i kontroliše. Crna Gora bi mogla da zazire od prevelikog priliva ljudi iz Srbije koji uzimaju crnogorsko državljanstvo, pa bi možda promijenila odnos vlasti u politici. Ali zašto ne bi građani Crne Gore imali i srpsko državljanstvo ako je Srbija sa tim saglasna baš kao i Crna Gora – rekao je Nikolić i dodao da ne zna Srbina koji ne želi srpsko državljanstvo.
Predsjednik Srbije prokomentarisao je i pitanje položaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, rekavši da ne prođe nijedan politički sastanak a da se ne dotaknu i pitanja položaja crkve.
– I to ne samo u Crnoj Gori, jer i u Makedoniji postoji problem sa konstituisanjem crkve. U principu, Makedonska pravoslavna crkva postoji, a Crnogorska pravoslavna crkva ne postoji. Međutim, Makedonska pravoslavna crkva treba da se vrati pod okrilje Srpske pravoslavne crkve. To makedonsko političko rukovodstvo nije shvatalo, pa su pravili probleme Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Razumijem želju pojedinaca koji su nekada pripadali Srpskoj pravoslavnoj crkvi, pojedinih političara u Crnoj Gori koji smatraju da treba imati i crkvu kada se ima država. Ali, to podliježe drugim kanonima, koje mi, političari, ne razumijemo jer su stvarani hiljadama godina ranije – istakao je Nikolić.
Odgovarajući na pitanje o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Srbije, Tomislav Nikolić je kazao da sa crnogorskim kolegom Filipom Vujanovićem već odavno razgovara o pruzi Beograd– Bar.
– Na našu sramotu, prugom Beograd–Bar danas se putuje dva puta duže nego u vrijeme kada je izgrađena. Radio sam 1971. godine na toj pruzi, danas se putuje 14 sati a nekada je putovanje trajalo sedam ili osam časova. To treba da se svede na četiri sata. Nema razloga za postojanje Luke Bar ako pruga Beograd–Bar ne radi. Povezaćemo se i autoputem. Mislim da će infrastruktura da nas bolje poveže. Čini se da možemo da obnovimo sve veze koje su pokidane samostalnošću Crne Gore, možda bez ičije volje, jednostavno tako se desilo – zaključio je Nikolić.
NIKOLA MARKOVIĆ
Jačati saradnju u regionu
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je boravio u Crnoj Gori povodom učešća na sastanku predsjednika država procesa „Brdo–Brioni“. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović kazao je nakon tog sastanka da je prihvatio ideju predsjednika Austrije Hajnca Fišera da na konferenciji u Beču, 27. avgusta, bude zaključen sporazum o granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
– Imali smo sjajnu inicijativu predsjednika Austrije Fišera, koju smo prihvatili i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i ja – da pokušamo da na konferenciji u Beču u avgustu zaključimo sporazum o državnoj granici Crne Gore i BiH, koji bi bio prvi sporazum u regionu – kazao je Vujanović.
Istakao je da je na sastanku konstatovano da bez zapadnog Balkana nije potpuna ni EU.
– Zapadni Balkan treba da bude dio EU kako bi ona imala svoju cjelinu. Proces pristupanja EU nije tehničko, već političko pitanje, i podrazumijeva da se uvaže osobenosti svake države koja pristupa – kazao je crnogorski predsjednik.
Na sastanku je predložena inicijativa predsjednika Slovenije i Hrvatske Boruta Pahora i Kolinde Grabar Kitarović – da se predsjedniku evropskog savjeta Donaldu Tasku uputi pismo i da se predloži održavanje konferencije sa državama zapadnog Balkana.
– Predloženo je i da se sve aktivnosti na putu pristupanja posebno analiziraju i da se da doprinos u pristupanju država zapadnog Balkana. Prihvatili smo inicijativu predsjednika Pahora i predsjednice Grabar Kitarović, da u ime Brdo–Brioni procesa posjete Makedoniju i da daju doprinos stabilizaciji prilika u toj zemlji – istakao je Vujanović.V.R.
Nova srpska demokratija priredila prijem u vili „Miločer”
Povodom posjete predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, Nova srpska demokratija je u vili „Miločer” priredila svečani prijem kojem je prisustvovao veliki broj zvanica. Nikolić je razgovarao sa rukovodstvom Nove srpske demokratije, na čelu sa liderom Andrijom Mandićem. Razgovoru su prisustvovali predstavnici srpskih organizacija u Crnoj Gori, raseljenih sa Kosova i Metohije, kao i ambasador Srbije u Podgorici Zoran Bingulac.
Dočekujući Nikolića, Mandić je ispred vile „Miločer” rekao da je to pravo mjesto koje je Nova zakupila da bi ugostila predsjednika Srbije.
– Ovo je dvorac i ljetnjikovac naše slavne dinastije Karađorđević. Ovdje su boravili srpski kraljevi i zato ima velike simbolike da baš na ovom mjestu predstavnici Srba dočekuju predsjednika Srbije – istakao je lider Nove.
Mandić je nakon sastanka za „Dan“ kazao da su u Novoj veoma zadovoljni razgovorom sa Nikolićem. Ističu da su predsjedniku Srbije predočili da se crnogorska vlast loše odnosi prema srpskoj nacionalnoj zajednici i srpskoj jezičkoj većini.
Politika diskriminacije, na koju upozoravamo godinama, i pokušaji asimilacije srpskog naroda su u završnoj fazi. Prenijeli smo predsjedniku Srbije da će se Srbi u Crnoj Gori izboriti za svoja prava. Takođe, predočili smo mu da je Crna Gora prije osamostaljenja od Srbije dugovala samo 600 miliona, a danas je taj dug narastao na 2,3 milijarde eura. Crna Gora je prije nego što je razbijena državna zajednica imala respektabilnu vojsku, raspolagala je velikim brojem nekretnina i važnih resursa u državnom vlasništvu. Danas je ta slika potpuno promijenjena – rekao je lider Nove.
Kako smatra, ne postoje značajnije odbrambene snage, ratna mornarica, niti više ima resursa koji bi se mogli koristiti za razvoj Crne Gore.
– Sve je opljačkano i uništeno, Crna Gora je dovedena na rub egzistencije. Srpski narod je izdržao pritiske režima i sigurno će se izboriti za svoja prava. Kao i svi evropski narodi, i mi ćemo se jednog dana izboriti za svoju slobodu na ovom prostoru – poručio je Mandić. V.R.